Citat:
z@re: A sta ce bit, ako ti kojim slucajem zatreba kojekakva mogucnost photoshopa? Nista, morat ces nesto zbudzit u gimpu. Na pravom desktop/workstation operativnom sistemu ti nebi smio bit limitiran izborom softvera. Ako ces besplatno, moras se pomirit da nece bit kvalitetno kao neka industrijska alatka. Ali imas izbor hoces li besplatno, ili ces kesnit par zelembaca i dobit profesionalnu aplikaciju.
Znaci, Linux stoji za bazican desktop. Kako ti kazes, vecini smrtnika, i sitnoj boraniji, moze odgovarat pod uslovom da nemaju tendenciju igrat igre. FreeBSD moze isto to, bazican desktop rad.
z@re, ja sam odgledao pojavu prvog XT-a i svoju profesionalnu karijeru započeo u vremena kad je VMS carovao. Raznorazni BSD-ovi, RTOS-i, svašta. Mene operativni sistem ne obavezuje i ne dopuštam da me "vjernost" operativnom sistemu spriječi da odradim posao.
Linux mi je primarni OS ovih dana, ali imam vmware Windows virtuelnu mašinu za ono što ne postoji na Windows. I kod kuće, i na poslu.
Da mi Photoshop treba, da od toga pravim pare, vozio bih što treba. I ništa budžio u GIMP-u ne bih. Nać operativni sistem koji sve može i upotrebljiv je za sve meni, bar u ovom trenutku, miriše na idealizam i utopiju.
Što se igara tiče, djeca su mi na Linux-u ili prelaze na njega ovih dana. "Igre" su veoma rastegljiv pojam, ja sam se poprilično iznenadio da mi klinja (čija je mašina još pod Windows zbog igara) traži Linux kao kod sestre. Mogu da obrazložim, ako te interesuje.
Citat:
z@re: Apartid, to sta si gore naveo je embedded podrucje. To ne spada ni u desktop, a ni u server. Linux ima perspektivu na tom polju, i to dobru, zato sta se par ozbiljnih firmi uhvatilo toga, nema destandardizacije, nema 2000 distribucija, nema mnogo mana koje desktop/server pandan ima.
Ja jesam malo profesionalno ograničen embedded stvarima, to ne krijem. Ali nijesam siguran da razumijem zašto insistiraš na toj striktnoj separaciji, jer ja je ne vidim.
A ne vidim je zato što VDR trči na mojoj mašini ljepota Božija. To je I desktop aplikacija, ko uzme da je tretira tako.
Poenta onoga što sam htio da kažem tim pasusom u mojoj prethodnoj poruci je da je Video4Linux postao framework, definicija interfejsa i infrastruktura koja takav razvoj dozvoljava, a da pandan tome u BSD svijetu još ne postoji.
Tradicionalan termin "workstation" ja nešto ne izjednačavam sa desktop mašinom. Ono prvo mi sugeriše "mašinu za posao", ovo drugo "mašinu za po kući". Entertainment i multimedija su definitivno dio folklora današnjih desktop okruženja, bez toga ne ide. Uostalom, zato je na mojoj mašini Gentoo, ne neki *BSD flavour, sa kojim ne bih imao nikakvih, AMA NIKAKVIH, problema, da ne bude zabune.
Citat:
z@re:Sve je to za po kuci. I sve to opet, moze FreeBSD. Eto, imas video capture karticu, i njezine mogucnosti mozes iskoristit za snimanje kucnog videa. Jel ti palo na pamet da ta kartica moze vise, uz adekvatan softver? Uzmimo, recimo neku noviju Sound Blaster zvucnu karticu. Evo, skoknuo sam na sajt od ALSE, kaze tamo sve podrzano, I/O i MIDI. Nazalost, mi tu karticu mozemo samo iskoristit za slusanje muzike, i nekakav najosnovniji recording. Nema adekvatnih produkcijskih alata, nema adekvatnih sekvencera, jednostavno ponuda aplikativnog softvera je "za po kuci".
Kamo srece da pocne komercijalni softver za Linux. To bi uvelike pospjesilo situaciju na kompletnom OSS operating systems planu, jer bi podiglo usability ovakvih sistema.
Oh, da, to stoji. Kvalitetan komercijalni softver, komercijalni igrači, bez toga se jednostavno ne može. I ove priče o Linux-u ne bi ni bilo da nije dovučen Oracle, IBM, Novell i ostala družina na tu stranu.
Politička komponenta tu je nezanemarljiva, nažalost. Uspjeh OS, uopšte tehnologije, nije samo pitanje tehničke superiornosti, tu sam priču odgledao X puta, počevši od tradicionalnog primjera Beta vs. VHS, ko se te arhaike još sjeća ili za nju zna. Linux vs. BSD, to je priča o politici više nego o tehnologiji. I o licencama. Komercijalni igrači baš ne vole da objave svoj softver pod BSD licencom, da vidiš (mada vole da maznu iz BSD koda više nego 'leba da jedu). Pod GPL se poneko i prevari.
Što se FreeBSD-a, a na desktopu, tiče, z@re, ne postavlja se pitanje može li on da uradi nešto što moj Gento radi, već što je to na FreeBSD što ja ne mogu da uradim sa Gentoo?
Kontra-primjera radi, ja server ne bih podigao nijedan do OpenBSD (ako se na OSS insistira ili ako ja finansiram dizanje tog servera), jer isto pitanje važi, "što je to što bilo koja Linux distribucija na serveru može da uradi bolje od OpenBSD"? Ako nema kakvog egzotičnog hardvera za koji postoji podrška pod Linux ili parče softvera koje ne postoji na OpenBSD, SAMO onda.