Dakle, iz PC-Pressa (broj 5):
Dejan Ristanovi�
Struktura broja �iro ra�una je slo�enija od strukture mati�nog broja. Ako u bazi podataka predvidite polje �iro ra�un i ako u to polje treba da sme�tate i ra�une zanatskih radnji i pojedinaca, rezervi�ite bar 35 znakova i o�ekujte veliku raznovrsnost - kra�i ili du�i nizovi brojeva, crtice, �ak i po neki drugi znak (npr. kosa crta).
Osnovni �iro ra�un pravnog lica je, sre�om, znatno jednostavnijeg oblika - sastoji se od �etiri celine precizno odre�ene strukture i mo�e da se napi�e u obliku SSSSS-TTT-K-NNNNNNNNNN. Prve tri celine su fiksne du�ine, pet, tri odnosno jedna cifra, dok poslednja mo�e da ima izme�u dve i deset cifara. Obzirom da je K kontrolna cifra koja se izra�unava na osnovu ostalih, u bazi za �iro ra�un preduze�a morate da predvidite najmanje 18 znakova - crtice ne moraju da se memori�u po�to su na fiksnim mestima.
Tri celine
Prva grupa od pet cifara ozna�ava organizacionu jedinicu Slu�be za platni promet (SPP, biv�a SDK) odnosno, grubo govore�i, mesto u kome se firma nalazi. Ne postoji algoritam na osnovu koga bi se broj transformisao u mesto ili obratno - mora se konsultovati (ili u program ugraditi) tabela koju mo�ete da preuzmete sa Sezama, iz konferencije PCPRESS. Iz broja se, ipak, mo�e izvu�i jedna va�na informacija: republika u kojoj je �iro ra�un otvoren.
U vreme biv�e Jugoslavije struktura �iro ra�una je bila ista, osim �to nije bilo kontrolne cifre. Brojevi koji su po�injali jedinicom ozna�avali su firme u Bosni, 2 je bila Crna Gora, 3 Hrvatska, 4 Makedonija, 5 Slovenija a 6 Srbija. Kosovu su dodeljeni brojevi �iro ra�una koji po�inju sa 68, Vojvodina je dobila brojeve 65 i 66 dok su brojevi 60-64 pripali, kako se govorilo, "u�oj Srbiji".
Vreme je prolazilo, mnogo �to-�ta se menjalo ali je struktura o�uvana; u SRJ su se na�li ra�uni koji po�inju dvojkom i �esticom. Novi dinar je mnogo toga promenio - po�to su paralelno postojali stari i novi dinari, oformljeni su posebni �iro ra�uni za nove dinare. Njihovi brojevi su bili identi�ni postoje�ima, s tim �to je prva cifra za Srbiju promenjena na 4 a za Crnu Goru na 5. Ako, dakle, imate stari broj ne�ijeg �iro ra�una, promenite mu prvu cifru i ponovo izra�unajte kontrolni broj!
Da rezimiramo: brojevi �iro ra�una firmi u Srbiji po�inju cifrom 4 a firmi u Crnoj Gori cifrom 5. U okviru Srbije, �iro ra�uni sa Kosova i Metohije po�inju sa 48, iz Vojvodine sa 45 i 46, a brojevi koji po�inju sa 40-44 ozna�avaju "u�u" Srbiju.
Slede�e tri cifre, koje smo u �emi ozna�ili sa TTT, predstavljaju tip �iro ra�una - na osnovu njega se odre�uje �ime se pravno lice bavi. Zaklju�ci nisu ba� pouzdani zbog raznih reorganizacija i (ne)promena brojeva, ali vredi probati. Grubo govore�i, 600-609 je privreda, 610-619 pripada Narodnoj banci, 620-629 su druge banke, 630-639 su dr�avni organi, sudovi, tu�ila�tva itd, 640-659 su fondovi, 660-669 osiguravaju�a dru�tva, 670-679 sportska i druga udru�enja dok tipovi izme�u 680 i 699 ozna�avaju razne "neobi�ne" statuse, od kojih treba pomenuti ste�aj i likvidaciju. Oznake tipa kojima je prva cifra razli�ita od 6 (npr. 8) odnose se na specijalne �iro ra�une dr�avnih organa na koje �ete vrlo retko upla�ivati novac.
Najlak�e je objasniti tre�u grupu - to je oznaka firme u okviru filijale SPP i tipa organizacije. Obi�no manji brojevi (npr. dvocifreni) ozna�avaju "velike" (dru�tvene) firme koje su "oduvek" postojale, a brojevi sa 6-7 cifara u poslednjem bloku ozna�avaju nedavno osnovana preduze�a.
Kontrolni broj
Kontrolni broj se ra�una sli�no kao kod mati�nog broja, ali treba obratiti pa�nju na par "caka". Kontrolni broj �iro ra�una �ije polje TTT po�inje cifrom razli�itom od 6 se ne izra�unava, ve� se automatski stavlja 0 (vrlo �udna odluka, najbla�e re�eno). Kada ustanovite da tip po�inje �esticom, �iro ra�un svodite na ta�no 18 cifara tako �to tre�em delu dopisujete potreban broj nula - �iro ra�un 40803-601-?-521725 (? je kontrolna cifra koju treba izra�unati) tako postaje 408036010000521725. Sada se, kao na slici 1, ispod cifara potpisuju brojevi 2, 3, 4, ..., 19 i onda se svaka cifra mno�i odgovaraju�im brojem uz stalno sabiranje rezultata. U na�em primeru dobija se 449. Dalje je jednostavno: na�emo ostatak pri deljenju broja sa 11 (449 mod 11 = 9), oduzmemo to od 11 i dobili smo kontrolni broj (11-9=2); ako se dobije 10 ili 11, uzima se 0. Procedura koja ra�una kontrolni broj �iro ra�una data je na slici 2.
Jako je va�no zapamtiti da se "zvani�ni" kontrolni broj ra�una isklju�ivo za �iro ra�une opisane strukture. Ukoliko obra�ujete �iro ra�un gra�anina ili neke zanatske radnje, mora�ete da izdvojite samo njegov prvi deo koji se odnosi na banku. �iro ra�un Beobanke je, na primer, 40811-620-?-16, pa kada se izra�una kontrolni broj dobija se 40811-620-6-16. Iza toga se, prema propisima same Beobanke, navodi interni tip ra�una (npr. 51 za gra�ane), zatim ekspozitura i najzad broj samog ra�una, pa se mo�e dobiti 40811-620-6-16-51-350-123456. Me�utim, kontrolni broj je ra�unat isklju�ivo za prve tri grupe cifara, dok se ostatak samo dopisuje. Neke banke mogu u okviru tog dodatnog dela formirati sopstvenu kontrolnu cifru koja se ra�una na na�in koji varira od banke do banke i koja mo�e (ali i ne mora) u kontrolu uklju�iti i �iro ra�un same banke. Retki su, me�utim, programi koji su prilago�eni svim tim specifi�nostima pojedinih finansijskih organizacija - pri unosu se naj�e��e proverava samo osnovna kontrolna cifra.
Slika 2
Code:
FUNCTION checksumz (broj: string): string;
VAR tmp: string; i, rez: longint;
BEGIN
IF (length(broj)>18) or (length(broj)10) THEN BEGIN
writeln('Neispravan broj'); checksumz:='-'; exit;
END;
tmp:=copy(broj, 1, 8);
IF broj[6]>'6' THEN BEGIN checksumz:='0'; exit; END;
tmp:=copy(broj, 1, 8);
FOR i:=length(broj)+1 TO 18 DO tmp:=tmp+'0';
tmp:=tmp+copy(broj,9,255); rez:=0;
FOR i:=length(tmp) DOWNTO 1 DO
rez:=rez+(ord(tmp[ i])-ord('0'))*(length(tmp)-i+2);
rez:=11-(rez mod 11);
IF (rez=10) OR (rez=11) THEN rez:=0;
checksumz:=chr(rez+ord('0'));
END;
[
Ovu poruku je menjao Gojko dana 06-28-2001 u 04:41 PM GMT]