Citat:
Insane boy: Pazi ne ide to tako kao što ti misliš :) Ali dobro ne razumeš se u kartiranje dobro pa normalno da ni ne znaš neke elementarne stvari koje recimo znaju studenti koji studiraju to, ili kao ja studiraLI ;)
Moguce je, ja se ipak kartograijom bavim iz hobija.
Citat:
Logika kojom ti ideš nije takva baš u realnom životu kada se radi kartiranje nekog dela terena. Sa povećanjem karte tj odnosa naprema 1 povećava se i stopa oštrine tolerancije koja je dzvoljena za grešku, time se bave posebni tepartmani za topografiju i geodeziju (mislim da i primenjena Geomorfologija ima nekih dodirnih tačaka, koliko se ja sećam sa studija).
Naravno, kada se sakuplja materijal za crtanej karte, da se to radi sa najvecom mogucom preciznosci. To nije sporno. Ono sto ja "ne razumem" je kako ta preciznost moze da se prenese na kartu koja je tako gruba da taj nivo detaljnosti na njoj ne moze da se prikaze.
Kada bi na primer na karti 1:1.000.000 uzeo oznaku puta koja je recimo sirine jednog milimetra i preracunao je u stvarne dimenzije ispalo bi da je put sirok 1 km!!! Naravno, poznto je da se takvi elementi karte u stvari i ne crtaju razmeri ali to sam oslikava koliko vrlo mala greska u citanju karte moze da dovede do velike greske u prirodi. Kako neko moze da ocekuje da ce na karti na kojoj 1 mm predstavlja 1 km, da ostvari preciznost reda 150m?!
Citat:
Uglavnom da ne tupim i da ti ne objašnjavam "na suvo" kako se na geomorfologiji ucrtavaju pomoćne izohipse pri velikim razmerama, jer faktički ti kada radiš crtanje izohipsi u paraleli sa podatcima iz satelita preko Daljinske detekcije (koja je bila moj oblast, naučni rad sam "pokušao" da pišem iz oblasti, savremene daljinske detekcije... :) ) koji se ranije dobio, ako pogrešiš negde za 2mm na onoj pomoćnoj izohipsi ćeš golim okom videti da ti se dve tačke ne podudaraju, i time odmah vidiš da si napravio katastrofalnu grešku.
E sada, na ovo tvoje pitanje, kako je moguće ucrtati mapu sa milimetarskom preciznošću.... daljinska detekcija je odgovor :) Ti posebnim instrumentima prenosiš na digitalni oblik podatke dobijene sa više servera i tu su tolerancije za greške izmedju 0,001 i 0,005 baš iz tog razloga jer praktično ni ne postoji greška, ti kada snimiš neki objekat i daljisnka detekcija ti proračuna XYZ-X koordinate po ustaljenom šablonu ( da ti ne objašnjavam sada kom šablonu, kao što postoje univerzalne metričke i imperialne mere tako i u kartiranju postoje neki šabloni) godinama si učen predhodno na fakultetu i školama da te koordinate uneseš kako treba u digitalan oblik, na kome ćeš kasnije odštampati nemo kartu i krenuti da unosiš detalje koje si sakupio dok si išao po terenu lomatao se i upisivao gde je šta.
Tupi slobodno, verujem da nisam jedini koje ova tema interesuje. Ovako, ovo sto si napisao zvuci kao gomila proizvoljno nabacanih strucnih izraza i nista vise od toga.
No, da se razumemo, ja sam uveren da kartografi prikupljaju i koriste podatke najvece preciznosti koju realno mogu da ostvare, ukljucujuci i koriscenje vrlo prezicnih mernih instrumenata i mnogo matematike. To nije sporno. Stvar je u samim kartama, njihovoj razmeri, postupku crtanja, stampanja, umnozavanja,kvalitetu papir, pa cak i uslovima u kojima se karte cuvaju i koriste i na kraju umeca onog ko kartu koristi. To sve dovodi do neke mogucnosti pojave greske i odstupanja od realnog stanja. Ja govorim o toj vrsti greske.
Objasnio sam kako sam dosao do greske koja je moguca na kartu 1:25000 (50m) i 1:300000 (600m). To nije greska u crtanju, nego greska koju je moguce napraviti u konacnom citanju karte. Ta greska obicno nastaje pre svega samim citanjem, ali moze biti i posledica svih gresaka koje se jave u postupku izrade karte.
Vazna stvar je da treba razdvojiti potrebu preciznog ocitavanja karte od njene upotrebe za orjentaciju. Kod preciznog ocitavanja potrebna je i visoka preciznost, jer se tu radi o direktnom prikupljanju brojcanih vrednosti. Tu se greske i primecuju. Medjutim, u orjentaciji, dovoljno je da se na karti prepoznaju elementi iz okruzenja i da se na taj nacin utvrdi pozicija. Tu nije potreban velika tacnost: ako iste orjentire vidis na karti i na terenu ti znas gde si, i nemas potrebu za te vise od toga.
Za opstu upotrebu karata u sta spadaju i konvencionalni GPS-ovi, prevashodna namena je ORJENTACIJA. To znaci da karte i oprema treba da ti pokazu gde si, a ne da sluze za precizna merenja.
Na primer, za vojnu takticku upotrebu ne trazi se veca preciznost ocitavanje kate od 300m jer za tim nema potrebe. U prostoru 300m oko sebe, voinik ce da se snadje i bez karte.
Ili, ako treba jos bolji pimer, to su civilni planovi gradova. Ko je progao da upotrebi turisticki plan grada za GPS sigurno je primetio da te karte popravilu uopte nisu tacne. uvek su na neki nacin prilagodjene formatu papira, prsotoru, ili tako necem. Medjutim te karte savrseno dobro rade posao jer one prikazuju dovoljno realan odnos i pozicije objekata da onaj ko koristi kartu moze bez problema da te objekte prepoznaje na terenu i orjentise se prema njima.
Greske na kartama smo u stvari i poceli da primecujemo tek kada smo poceli da koristimo GPS-ove. Dok smo korsitili samo kartu i kompas, tada tih gresaka nismo bili svesni niti su nam bile bitne. Ja sam na nasim topografskim kartama nailazi ona takve greske da je ocigledno da je to neko crtao ofrlje, a ne na osnovu merenja. To, naravno, ne umanjuje vrednost karata, jer i to ofrlje je vise nego dovoljno za ono cemu je karta namenjena. Kome treba veca preciznost uvek moze da uzme karte iz katastra, samo ce i tu da se razocara, jer ce imati obrnut problem - te karte su mnogo preciznije od GPS-a pa ce opet imati odstupanja.
Citat:
Uglavnom prostije je nego što izgleda, (bar za mene ali ja sam to izučavao 7 godina) zbog toga i kažem da mi nije jasno kako velike kompanije kao što su GoogleMaps, Yahoo, Nokia, pošalju neke leve podatke netačne skroz, a recimo Garmin je u metar tačan, zato kažem da je 20m ne dopustivo, kada bi ti uživo pokazao na B0 formatu kada se crta maršuta od 25x25 kvadratnih kilometara, koliko je 20m to ti je debelo kao prst, promašaj i ne podudaranje tačaka (onih pomoćnih).
Upravo se radi o nameni karata. Nijedna od firmi koje prave karte za civilnu upotebu, cak i digitalne, nema potrebe da se na taj nacin bavi kartama. Pre svega, sami GPS uredjaji ne mogu da imau vecu preciznost od 3 do 5 m i to u dobrim uslovima. Vec u gradskim uslovima, na brdovitom ili sumovitom terenu, po raznim kanjonima i gudurama, preciznost samih uredjaja lako opadne i na tih 20 m. 20m je itekako dopustiva greska, za tu namenu koju GPS i karta u njemu imaju.
Ono o cemu ja i govorim je potpuno nenamensko koriscenje karata. Ne jednom sam cuo zalbe ljudi upravo na Garmin karte, kako su neprecizne i kako cesto kada voze putem, GPS pokazuje kako u stvari idu van puta paraleno sa njim. Problem, naravno , nije u GPS uredjaju i karti nego u tome sto oni ocekuju da kartu razmere 1:300000 (a to je recimo podloga na kojoj je nacrtana Garminova karta Srbije i Crne Gore) gledaju u razmeri 1:2000 ili cak i na krupnjoj. Umesto da drze uvecanje karte srazmeran njenoj razmeri, oni previse zumiraju i ocekuju neku preciznost. To jednostavno ne ide.
Da stvar bude interesantnija, Garminova karta Srbije i Crne gore je, dodatno, pored skidanja podataka sa podloge korigovana merenjima na terenu. Ekipe Infoteam-a su bukvalno prosle sve vece puteve u Srbiji i snimile ih i tako su unete dodatne korekcije (ako nekog interesuje, taj posao je sponzorisao NIS pa su zato na SiCG karti NIS-ove benzinske pumpe istaknutije od drugih).
Pa sad ti vidi: ako je put snimljen na terenu i prenet na kartu, a onda neko drugi prodje istim tim putem i ne poklopi mu se put sa njegovim merenjem, da li to znaci da je karta losa? Nikako. Svako ko ima GPS i cesto prolazi jednim te istim putem, moze da se uveri da je svaki put merenje nesto drugacije. Jednostavno - to je ta preciznost uredjaja i nema bolje, a i nema potrebe za boljim.