Hvala svima na odzivu, mislim da ste puno pametnih stvari napisali.
Problem je u profesorima, tako daju neku temu, a ona nema baš mnogo smisla.
Nisam baš razumeu Goranov primer, zapravo nameru. Čini mi se da je ovo primer trivijalnog programčića i da se to mnogo efikasnije postiže interrupt-ima. Neka tajmer čita programsku memoriju brzinom koja je potrebna. Takvi primeri za moje testiranje nisu pogodni. Ipak je jedno u pravu, kada AVR uzme sve varijable u svoje registre onda je šampion brzine. Inače si dobro razumeo moje namere, mada mi njihova realizaciija sada izgleda komplikovanija. Klok koji si naveo za AT89S da li se odnosi na frekvenciju izvršenja naredbi, ili ima nekog deljenja?
Da bih isplivao iz nepredviđenih komplikacija, a da ne izgleda da sam nešto smandrljao čini mi se da sam najbliži Bogdanovom pristupu.
Ima još jedna stvar koju profesori ne znaju. Promenila se uloga 8-o bitnih MCU-ova u zadnjih 10 god. Oni više nisu glavni u sistemu. Njihova uloga je da budu uz razne senzore, da čitaju podatke sa njih, da ih transformišu i šalju na neku mrežu gde je glavni neki 32-o bitni multi-medijalni MCU. Mogu imati i izvršnu ulogu kada rade nešto sobzirom na poruku koju su primili. U nekim slučajevima završavaju kompletan posao u lokalu uz komunikaciju sa glavnim MCU-om. Zbog toga su važni i još uvek čine više od 50% svih proizvedenih MCU-ova. Ovo menja pristup u izboru programskih sekvenci koje treba testirati, jer oni su i napravljeni da rade u sadejstvu sa periferijama koje su na njih nakačene.
Mislim da ću ponovo da razmislim. Izbraću jedan skup periferija, recimo za merenje temperature, enkoder, DC motor, potenciometar, i šta ja znam šta još. Kao komunikacija koju ima svaki tip MCU-a uzeću RS485 i to je to. Razgovaraću sa diplomcem da tako precizira rad sa profesorom, mislim da neće biti problema. Čini mi se da će ovako posao da mi bude određeniji i lakši. Šta mislite?
Pozdrav svima.