rale2rale Načelnik vazduplohovstva u agenciji za svemirska istraživanja Agencija za svemirska istraživanja Republike Srbije bgd
Član broj: 70884 Poruke: 251 *.static.isp.telekom.rs.
|
sreda, 21. nov 2012, 15:15 -> 19:34
Odgovori Poslovnog i Uređivačkog kolegijuma RTS-a
Poslovni i Uređivački kolegijum RTS-a uputili su ministru kulture i informisanja Bratislavu Petkoviću odgovore na ponovljeno pitanje i konstatacije poslanika Siniše Kovačevića u Skupštini Srbije.
Republika Srbija
Ministarstvo kulture i informisanja
Ministru Bratislavu Petkoviću
Pomoćniku ministra Draganu Kolareviću
Gospodine Petkoviću,
U skladu sa obavezama o transparentnosti rada Javnog servisa šaljemo Vam, po drugi put, odgovore na ponovljeno pitanje i konstatacije poslanika Siniše Kovačevića u Skupštini Srbije. Svi podaci, nazivi kompanija i detalji ugovora uzeti su iz godišnjih izveštaja rada RTS-a koji su prošli proveru revizorske kuće "Dilojt", Upravnog odbora, Poslovnog kolegijuma i generalnog direktora RTS-a.
Pitanje br. 1: Kako i pod kojim uslovima RTS trguje marketinškim sekundama?
Odgovor: RTS, kao i svi drugi mediji, u skladu sa legalnom, u svetu usvojenom praksom, Statutom, Cenovnikom, prodaje reklamno vreme na tri načina: direktno oglašivaču, agencijama – isključivo za poznate klijente i prema njihovim godišnjim budžetima ili putem trojnih ugovora oglašivač–agencija–RTS.
Pitanje br. 2: Da li je RTS jednoj ili više agencija ustupio celokupan fond reklamnih sekundi?
Odgovor: RTS, u svojoj višegodišnjoj poslovnoj praksi, nikada nije ustupio celokupni ili većinski reklamni fond bilo kojoj agenciji ili kupcu.
Pitanje br. 3: RTS nema više reklamnih sekundi za prodaju jer celokupnim fondom raspolažu kompanije čiji su vlasnici „Đilas i Šaper"?
Odgovor: Mimo agencija, RTS direktno sarađuje sa desetinama velikih i malih oglašivača koji u ukupnom reklamnom prostoru imaju oko 39 procenata. Svake godine, zbog privredno-finansijske krize, ostane neutrošen znatan deo vremena. Prošle godine ostalo je 3.869.006 sekundi na oba programa RTS-a. U ovom trenutku, svakom zainteresovanom kupcu na RTS-u stoje na raspolaganju brojne slobodne sekunde. Dakle, nijedna kompanija nema monopol.
Pitanje br. 4: Da li je RTS ustupio celokupan fond reklamnih sekundi na više godina bilo kojoj agenciji koja time stiče monopol?
Odgovor: Zakon ne dozvoljava višegodišnje reklamne ugovore i RTS nema nijedan ugovor duži od godinu dana. Takođe, antimonopolistički zakon striktno ograničava mogućnost jednog kupca da otkupi većinski paket raspoloživih sekundi. Tokom poslednjih osam godina, najveći udeo u raspoloživom reklamnom prostoru u toku jedne godine, od strane jednog pravnog lica iznosi ukupno 17,79 procenata za Prvi i Drugi program ili, u prodatom vremenu 39,85 procenata.
Pitanje br. 5: Da li je moguća direktna kupovina sekundi od RTS-a mimo agencija?
Odgovor: Veliki broj kompanija svake godine direktno od RTS-a, bez ikakvog posrednika, kupuje sekunde. To je moguće i sad, pri kraju poslovne godine.
Pitanje br. 6: Ko određuje cenu reklamne sekunde, da li je cenovnik javan i isti za sve i od čega zavisi veličina popusta?
Odgovor: Cenu reklamnog vremena uvek određuje Upravni odbor na predlog nadležnog direktora marketinga. Cenovnik je javni dokument dostupan svim zainteresovanim kompanijama. Popust zavisi od potrošenog godišnjeg budžeta svakog pojedinačnog klijenta na RTS-u, kao i načina plaćanja.
Pitanje br. 7: Koliki je ukupni prihod RTS-a od marketinga i koji je procenat učešća marketinga u ukupnom godišnjem budžetu RTS-a?
Odgovor: Marketing i drugi komercijalni prihodi (prodaja usluga, licenci i PGP prodaja) iznosiće oko 23 miliona evra u 2012. godini, a sa prihodom od političkog marketinga ukupno 27 miliona evra. U najboljim godinama naplata je bila oko 34 miliona evra. Marketing prosečno učestvuje sa 35 procenata u ukupnom budžetu, a ako se uključe i komercijalni prilivi, onda se učešće u ukupnoj naplati penje na 40 procenata.
Pitanje br. 8: Navedite pet najvećih kompanija koje zakupljuju reklamni prostor direktno od RTS-a.
Odgovor: "Telekom Srbija", "Proctor & Gamble", Državna lutrija Srbije, "Dunav osiguranje Beograd", Banka Poštanska štedionica, "Junet International d. o. o." Beograd, Arena Beograd, Beograd.
Pitanje br. 9: Navedite pet najvećih agencija koje za svoje klijente zakupljuju prostor na RTS-u.
Odgovor: "Direct media d. o. o." Beograd, "Media pool d. o. o." Beograd, "Contrast studios d. o. o." Beograd, "One Media d. o. o." Beograd, "M.I. marketing", "Schlieren", Švajcarska, "Company d. o. o." Beograd, "Union media d. o. o." Beograd, "OMD media d. o. o." Beograd, "Media House d. o. o." Beograd, "Mass media d. o. o." Beograd.
Pitanje br. 10: Da li je tačno da je RTS već godinama ubedljivo najgledaniji srpski televizijski program?
Odgovor: Da. Već sedam godina RTS je najgledaniji srpski televizijski program. Istovremeno, RTS je po ocenama međunarodnih grupa najveći i najuspešniji regionalni javni servis. Veoma su retki evropski javni servisi koji su, poput RTS-a, po gledanosti ispred komercijalnih stanica.
Pitanje br. 11: Koliko je stalno zaposlenih na RTS-u, a koliko honorarno zaposlenih radnika?
Odgovor: Tri hiljade 240 stalno zaposlenih i oko 560 stalnih spoljnih saradnika (paušalci i angažovana radna snaga preko uslužnih preduzeća).
Pitanje br. 12: Da li je zbog krize bilo otpuštanja radnika kao tehnološkog viška ili slanja na prinudni odmor?
Odgovor: Po Programu viška zaposlenih, svi radnici koji su otišli iz RTS-a morali su da budu proglašeni za tehnološki višak, ali su se sa tim saglasili potpisavši Izjavu da dobrovoljno odlaze (samo tako su mogli da dobiju otpremnine). Nije bilo prinudnih odmora.
Pitanje br. 13: Da li je RTS zbog krize ukinuo Simfonijski orkestar, tri hora, dva narodna ansambla, Džez orkestar, 27 dopisništava?
Odgovor: Ne. U sklopu Muzičke produkcije RTS-a rade svi navedeni orkestri, horovi i ansambli sa ukupno 174 zaposlena i godišnjim budžetom oko dva miliona evra. U periodu od 2008. do 2012. godine ansambli muzičke produkcije imali su ukupno 505 koncerata i javnih nastupa. Ulaz na sve koncerte u organizaciji Muzičke produkcije je besplatan, a RTS (radio i TV) sve pomenute nastupe snima i emituje u svojim programima. Naša dopisništva pokrivaju teritoriju čitave Srbije, potom Republiku Srpsku, Brisel, Vašington, Rim, Atinu....
Pitanje br. 14: Koliko RTS mesečno emituje emisija i na kojim programima?
Odgovor: Za osam meseci ove godine samo naš Kulturno-obrazovni program emitovao je 4.845 emisija. Televizija emituje na Prvom, Drugom, Digitalnom, Satelitskom i Eksperimentalnom programu. Radio emituje standardna četiri programa.
Pitanje br. 15: Kako stručna javnost i publika ocenjuju programe RTS-a?
Odgovor: U anketama gledalaca i po svim zvaničnim merenjima, RTS, kao program od najšireg poverenja, pobeđuje u osam od deset mernih kategorija. Tako se čuva jezik, tradicija, izvorna muzika, nacionalni konsenzus o najbitnijim pitanjima, kulturno zajedništvo sa Srbima koji žive izvan Srbije, veza sa domovinom svih iseljenika, ravnopravnost religija, stimuliše kreativnost...
Pitanje br. 16: Kako se ukupni godišnji budžet RTS-a raspoređuje na lične dohotke, poreze i troškove programa?
Odgovor: Struktura trošenja sopstvenih sredstava na bazi 2011. godine: neto primanja zaposlenih oko 23,5 miliona evra (33%), porezi i doprinosi 19 miliona evra (26%), programski i fiksni troškovi 29,5 miliona evra (41%).
Pitanje br. 17: Zašto RTS nema monopol nad sportskim i filmskim programom kao nekad?
Odgovor: Samo u 2011. godini RTS je emitovao ukupno 2.773 sata sportskog programa. Preračunato u dane, to je 116 dana u godini. Komercijalne stanice, u želji da nadmaše RTS u gledanosti, odvajaju znatna finansijska sredstva za kupovinu sporta, snimanje sopstvenih serija i rijaliti programa. Pet komercijalnih programa deluje sinhronizovano protiv RTS-a i naše nadmoćne programske šeme. RTS čak ni u vreme kada je bio jedini emiter u Srbiji nije imao monopol nad filmskim programom jer je postojala Jugoslovenska radio-televizija i udruženi republički TV centri koji su svi kupovali filmove. Cene filmova i sporta naglo su skočile i time je uglavnom pogođen Javni servis jer u biznisu svi komercijalni emiteri idu protiv RTS-a.
Pitanje br. 18: Da li je tačno da RTS snima manje drama i domaćeg serijskog programa nego ranije?
Odgovor: Netačno. U vreme jugoslovenskog televizijskog sistema, sva republička televizijska studija snimala su godišnje ukupno 15 drama. Televizija Beograd snimala je do sedam drama godišnje. Od 2004. do 2012. godine snimljeno je 38 serija, od toga devet u produkciji RTS-a i 15 drama i TV filmova, sve u produkciji RTS-a. U poslednjih osam godina, RTS ima veću produkciju nego za četiri ranije decenije ukupno. Mi zapošljavamo, pored naših radnika, stotine slobodnih umetnika, scenarista, reditelja, glumaca, organizatora, snimatelja, dramaturga...
Pitanje br. 19: Da li deset najpopularnijih i najgledanijih emisija RTS-a pripada komercijalnom žanru?
Odgovor: Naše najgledanije emisije nisu komercijalnog karaktera. To su već godinama Dnevnik, Jutarnji program, Slagalica, Beogradski program, Oko, Sasvim prirodno, Kvadratura kruga, domaća serija, Žikina šarenica, Upitnik, Da Možda Ne, Svedok, Ovo je Srbija...
Pitanje br. 20: Koliki je procenat naplate pretplate i koji grad najviše prikuplja pretplatu?
Odgovor: Za prvih deset meseci ove godine, prosečan stepen naplate na teritoriji Srbije iznosi 38,5%. Za isti period prošle godine stepen naplate je iznosio 40,96%.
Područje Beograda izdvaja se po konstantno visokom stepenu naplate, koji se ove godine kretao u rasponu od 55 do 76%, tako da je prosečan stepen naplate 63,6% dok je u prošloj iznosio 65,7%.
Prosečan stepen naplate za Vojvodinu iznosi 54,5% dok je u prošloj godini bio 57,3%. U okviru Vojvodine, kao mesta sa najvišim prosečnim stepenom naplate, izdvajaju se Novi Sad sa oko 74%, Vršac 72%, Pančevo 69%, Nova Pazova 63%, Subotica 61%, Zrenjanin 57%...
U centralnoj Srbiji mesta sa stepenom naplate oko prosečnog nivoa su Svilajnac sa 46,8%, Lazarevac 38,5%, Stepojevac 37,6%, Šabac 36,1% i Gornji Milanovac 30,1%. U okviru najnerazvijenijeg područja Južne Srbije po stepenu naplate se izdvajaju grad Niš sa 22%, Zaječar 22,5% i Negotin sa 28%.
Pitanje br. 21: Zašto u Hrvatskoj HRT dobija 98 procenata moguće pretplate, a RTS samo 30 procenata?
Odgovor: U Hrvatskoj pretplata (pristojba) je javni prihod fiskalnog karaktera. Postoji uređen institucionalni okvir, kako za redovnu tako i prinudnu naplatu. Pored opštih podataka, obveznici plaćanja pretplate su u obavezi da HRT-u dostave podatak o OIB (osobnom identifikacionom broju), kao i podatke o zaposlenju ili mirovini.
HRT ima pravo kontrole plaćanja pretplate preko ovlašćenih osoba imenovanih od strane predsednika uprave HRT-a. Ove osobe su ovlašćene da vrše i kontrolu posedovanja prijemnika koji nije bio prijavljen, kao i posedovanje i/ili korišćenje prijemnika koji je odjavljen.
U slučaju dospele a nenaplaćene pretplate i prethodno poslate dve opomene, HRT naplatu ostvaruje u direktnom postupku preko javnih beležnika. Naš je zakon nesprovodiv, pa HRT ima budžet od oko 240 miliona evra, a RTS oko 70 miliona evra.
Pitanje br. 22: Kada je potpisan Kolektivni ugovor i šta je sve regulisano Kolektivnim ugovorom?
Odgovor: Poslednji Kolektivni ugovor potpisan je 17. novembra 2009. godine na period od tri godine i Sporazumom poslodavca i reprezentativnih sindikata produžena je njegova važnost za još 3 meseca, u kom periodu će pregovarački odbor formiran od strane poslodavca i reprezentativnih sindikata usaglasiti tekst novog kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom, koji se striktno primenjuje, određene su visine zarada, stimulativnog dela i sva pitanja u vezi sa funkcionisanjem RTS-a i odnosima zaposlenih i poslodavca.
Pitanje br. 23: Da li kasne plate, koliko i kada?
Odgovor: Za prvih devet meseci 2012. godine, kašnjenje u isplati zarada (konačni obračun) beleži se samo u tri meseca: 3. aprila 2012. isplaćena je obaveza za februar (4 dana kašnjenja), 3. oktobra 2012. isplaćena je obaveza za avgust (5 dana kašnjenja) i 8. novembra 2012. isplaćena je obaveza za septembar (8 dana kašnjenja).
Pitanje br. 24: Koliko se mladih prijavilo na konkurs RTS-a „Sto mladih stručnjaka za 21. vek" i kada se očekuje prijem izabranih u radni odnos?
Odgovor: Do zatvaranja konkursa „Sto mladih stručnjaka za 21. vek" na adresu RTS-a stiglo je oko 17.000 prijava. Finalni krug testiranja mladih je trenutno u procesu, a prijem 100 najboljih na tromesečni probni rad očekuje se do kraja ove godine.
Pitanje br. 25: Da li se u okviru RTS-a trenutno vodi neka istraga poreske ili kriminalističke policije ili je tokom devet godina bilo policijskih istraga, hapšenja ili krivičnih prijava?
Odgovor: Ne. Napominjemo da smo 16. novembra 2012. godine primili Zapisnik Centra za velike poreske obveznike o izvršenoj kancelarijskoj kontroli poreza na dobit i poreskog bilansa. Kontrola je izvršena u periodu od 21. avgusta do 5. oktobra 2012. godine Zapisnik konstatuje ispravan rad i samo jednu malu grešku od 0,08% (RTS iskazao obavezu za porez na dobit od 41.841.186 dinara, a Poreska uprava 41.874.680 dinara). Svi ugovori dostupni su svim oblicima kontrole.
Pitanje br. 26: Zašto nema dovoljno emisija iz kulture, dečjih emisija, nauke, obrazovanja...?
Odgovor: U ovom delu Evrope samo RTS ima Digitalni program koji 24 sata emituje samo emisije visoke kulture. Na taj način, RTS je nadoknadio Treći program koji je država nasilno otela od RTS-a i prodala ga tajkunima. Posle decenijskog odbijanja kompanije "Dizni" da se vrati u Srbiju, RTS je uspeo, pre šest godina, da potpiše ugovor sa "Diznijem". Emitujemo stotine dečjih, obrazovnih, naučnih emisija na Drugom programu. Takođe, na našem Eksperimentalnom programu emitujemo najnoviju generaciju televizijske slike u HD tehnologiji.
Pitanje br. 27: Šta je osnovni problem današnjeg RTS-a?
Odgovor: Nijedna srpska vlada od 2000. godine nije ispunila obavezu da svom Javnom servisu obezbedi dovoljan i stabilan izvor finansiranja. Današnji oblik pretplate je neefikasan zato što je postojeći zakon neprimenljiv. Tamo gde su države jake, kao u Britaniji i Hrvatskoj, procenat naplate ide do 98 odsto. Nadležno Ministarstvo kulture zalaže se, koliko vidimo iz istupanja ministra Petkovića, da se ispuni evropska obaveza i RTS-u obezbedi novac neophodan za plate i program.
Pitanje br. 28: Najčešći prigovori su na račun brojnih repriza.
Odgovor: Sve velike televizije imaju reprizni program jer se stare emisije, drame i šou-programi ne bacaju posle jednog ili dva emitovanja. Kod nas je to dvostruko pitanje. Sa jedne strane, imate neverovatnu nostalgiju za stabilnijim vremenima i starim junacima. Ta nostalgija se prenosi na mlađe generacije pa, recimo, Otpisani sad beleže veće rejtinge nego ranijih decenija. Uglavnom, reprize su pitanje novca. Što više para, to manje repriza.
Pitanje br. 29: Zašto je RTS na svakodnevnom udaru jednog tabloida poznatog po ne baš dobrom novinarstvu?
Odgovor: Prolazimo kroz burna vremena. RTS je cilj više političkih i interesnih grupa. Jednima treba kao batina za disciplinovanje političkih protivnika, drugima je potrebno raspolaganje sa 70 miliona evra godišnjeg budžeta, treći hoće revanš zbog izgubljenih pozicija na RTS-u ili kao nadoknadu za članstvo u sadašnjoj vladajućoj koaliciji. Ukinite na nedelju dana RTS, pa ćete videti efekte programa komercijalnih televizija na Srbiju. Ovakav RTS je prošao kroz tri promene srpskih režima. Danas je jedna od dve najstabilnije srpske institucije i samo uz grubo kršenje zakona moguće su promene u Upravnom odboru i u menadžmentu RTS-a.
POSLOVNI I UREĐIVAČKI KOLEGIJUM RTS-a
A plate plavuša/crnki???... ;-)
|