zoranix Software Architect IS MicroCore Knjaževac
Član broj: 243111 Poruke: 162 *.static.isp.telekom.rs.
Sajt: www.micro.co.rs
|
Poslovni model naravno da postoji, inače ne bih ovde diskutovao...
Ne znam kako je u Bosni, ali u Srbiji je Linux u slabom usponu. Kad kažem Linux, mislim zapravo na FLOSS/Libre softvere pod raznim javnim licencama (GPLx, Apache, CDL...). Povremeno taj uspon dobija "strminu" naviše u vreme kampanje Microsoft-a i države. Interesantna je ta orkestracija pomenutih, gde država na muci i jadu legalizacije teži da zaradi PDV, sa tako providnim objašnjenjima da će svima biti bolje (državi posebno!), ako se legalizujemo. Odmah se forumi rasplamsaju, diskusije ne prestaju mesecima, započinje se rad na novim domaćim Linuxima, po ko zna koji put uz neprestani rat DEB i RPM tabora. Verujte običan, prosečan i malo napredniji korisnik Linuxa ne primećuje razliku u tome koji Linux koristi, već koje okruženje KDE, GNOME, XFCE...
Dobro je možda to što je konačno KDE okruženje, pored tone manjkavosti, pokazalo ozbiljnost razvojnog tima i što se "ustoličilo" u sve mainstream distribucije kao glavno. Ono je oduvek nosilo ozbiljne Office aplikacije, što je slučaj i sada, mada Libre Office i dalje drži primat u onome što dolazi u tom paketu, nad onim što KDE ima. GNOME nekako zaostaje, mada po mom mišljenju nikada lepše nije izgledao, ali deluje po malo nedorečeno, pa se tako nekoliko srpskih Linux distribucija upravo opredelilo za KDE, a ne za GNOME. Ovo nikoga ne treba da brine jer su se uvek smenjivali u popularnosti. Više brine to što sve ima manje prevodilaca i to stručnih, sa iskustvom i sve manje je mladih uključeno u te projekte.
Posle ovoliko godina potpuno je nedopustivo da KDE i GNOME, kao dva mainstream okruženja ne dobiju totalne prevode na srpski (pa i hrvatski) jezik. U firmama po pravilu zatičem lokalizovane Windowse, ali ne i Linuxe. Ovde javno prozivam našu(e) državu(e) da po ovom pitanju nije(su) učinila(le) ništa! To da se prevede sve sa helpovima bez para neće... Kolike pare? Ne znam, ali definitivno neće.
U svetu se organizuju letnji kampovi, gde dolaze mladi srednjoškolci i visokoškolci, koji su sponzorisani od strane države, ili zainteresovanih IT kompanija koje rade poslove za velika tržišta i gde se vrše radionice (WorkShop-ovi!) na teme programiranja i prevođenja (lokalizacije) softvera. Ovo narano sve manje košta od kupovine licenci kod Microsofta, jer se isti softver kasnije upotrebljava po domaćim firmama i državnim odrganima. Da bi ovo bilo moguće država prvo mora da ima strategiju razvoja informacionog društva različitu od dosadašnje i da se više posveti upotrebi FLOSS/Libre softvera, a manje upotrebi vlasničkih. Jednom uložene pare u neki letnji kamp, koji će se održati u polupraznom planinskom hotelu, imaće veći doprinos od jednokratne kupovine licenci, koje će isteći za 5-6 godina izlaskom nove verzije MS Office-a, koja nije kompatibilna s prethodnom, pa se mora ponovo licencirati.
Prosečnom korisiku, u bilo kojoj firmi, je sasvim primenjiv FLOSS/Libre softver. Libre Office je dosegao takve granice da i onih 5% stvari, koje su radile samo u MS Office, više nije u pitanju. Često srećem korisnike koji običan CSV fajl lakše importuju u Calc, nego u Excel (među njima sam i ja!). U mom iskustvu upotreba MS Office i Libre Office je 50:50 sa opadanjem upotrebe MS Office. Moram da priznam da se ovo uglavnom događa na Windows računarima, jer na Linuxu je 100% u upotrebi Libre Office. Kada zaposleni u firmama primete da fajl napravljen na Windows-u upotrebom Libre Office `ladno otvore na Linuxu, u istoj mreži i obratno, to pojačava upotrebu Libre Office momentalno.
Najviše upotrebu Linuxa ograničavaju poslvni ERP i računovodstveni softveri, koji po pravilu rade na Windowsu, kao i e-bankig softveri. Naravno ovome doprinosi i država sa svojim e-portalima, koji takođe rade samo na Windowsu i to je glavni kamen spoticanja. Dakle, otuda-odovuda, pa ponovo dođosmo do države (bilo koje balkanske, verujem)! Naravno i ovde ima izuzetaka, kod svih nabrojanih uzročnika problema i što ih je više, biće FLOSS/Libre softveri više u upotrebi.
Šta treba činiti?
Treba da prestanemo da rasipamo energiju po forumima, na beskonačne replike i da oni postanu mesto gde će se prikazivati dostignuća u radu, namesto dostignuća u mudrovanju! Treba da utičemo na rad svojih Vlada, kroz političke partije, kroz javne diskusije i na drugi način, da se FLOSS/Libre softveri više upotrebljavaju navodeći njihovu prednost, nad vlasničkim softverima. Ko će, ako nećemo mi, mi koji znamo o čemu govorimo? Jednom će doći i taj trenutak kada će neko morati da odgovori na ove zahteve i to će biti konačna pobeda. Ja lično u to ne sumnjam (nisam utopista!), ali ujedno znam da mora proći dosta vremena i da ja lično to možda neću dočekati.
|