Citat:
Apatrid: Ali, ljudi i dalje nastavljaju da se žale da je nedostatak dokumentacije, "kvalitetno prevedene dokumentacije", maltene hronični problem, ako sam ja uopšte dobro shvatio?
Ne mogu da tvrdim, ali ja nisam baš tako shvatio. Tačno je da tu i tamo poneko traži ovo ili ono na srpskom, jer engleski ne zna, ali mislim da je to samo prelazna mera. Jedan
međunarodni pomoćni jezik (a to je nažalost trenutno engleski) mora se znati, što pre to bolje.
I sâm sam engleski počeo da učim, zaista da učim, zato što je bilo knjiga koje sam jako želeo da čitam, a bile su dostupne samo na engleskom (počelo tamo negde od 5. razreda osnovne...) Najjači osnovnoškolski sistemi u svetu od prvog razreda uče decu engleskom, tako da bi u trenutku kad literatura na engleskom zatreba, deca trebalo već da budu spremna da sa dobrom osnovom pristupe tome. Tako treba da bude i u Srbiji.
Ovako posmatrano, neko može zapitati čemu onda uopšte lokalizacija softvera? Mnogi izgleda polaze od pretpostavke (pa i mnogi prevodioci) da lokalizovani softver i dokumentaciju treba da koriste samo oni koji engleski ne znaju, i još gore, da prevode treba optimizovati za takve. Usled prethodno navedenog, takav način razmišljanja meni je potpuno stran; kada bih tako razmišljao, ne bih ništa ni prevodio.
Umesto toga, mogu da navodim razne sociološko-psihološke razloge koje sam usput pokupio zašto lokalizovani softver ima smisla i kada se engleski dobro zna, ali za mene lično u principu nisu presudni. Presudno je to da mi se
dopada da je softver na mom jeziku, i da mi se dopada da postoji računarski rečnik koji mogu bez problema da upotrebljavam u svakodnevnoj komunikaciji.
S druge strane, ako pođem od zapadnih zemalja (sudeći prema kolegama koje ovde srećem), pitanje bi trebalo da bude upravo obrnuto: zašto koristiti softver na engleskom ako postoji i na maternjem jeziku? Ovde u Nemačkoj, znanje engleskog je, sasvim sam siguran, na znatno višem nivou nego u Srbiji. Mnogo puta sam bio iznenađen kako engleski govore neki studenti za koje sam očigledno mogao da vidim da ih računari ne interesuju previše, i sav softver im je na nemačkom. Pa ipak, ogromna većina, pa čak i najtvrdokornijih računardžija, nemani koje vrebaju u dubinama računarskih korala na univerzitetu, koristi softver na nemačkom kad god je dostupan.
Citat:
Ako smo uspjeli da se složimo da je mjera "kvaliteta" prevoda upravo prihvaćenost terminologije koju prevodilac koristi, a stalno se udara u jedan te isti zid (svi tvrde da svi prevodi ne valjaju), nije li to pomalo znak da se ne dobija rat koji se vodi, da taj, da ga tako nazovem, "pokret za standardizaciju računarskih termina" ne dobija ključnu bitku, ne dolazi do standarda, nečeg što je opšteprihvaćeno da je dobro urađeno?
Lično, a rekao bih ni većina prevodilaca koje znam, ne osećaju da se vodi nekakav rat, te ne dolazi do demoralisanja usled njegovog gubljenja. Ja već rekoh da smatram da je usvajanje prevoda pre svega društveno a ne objektivno pitanje, te ne vidim šta bi prevodioci mogli da urade u tom pogledu više nego što sada rade. Odnosno možda bi mogli, ali ne kao prevodioci, već nekom veštom propagandom, koja meni svakako izmiče, a i nešto ne bih bio motivisan time da se bavim...
Citat:
Časlave, na osnovu tvojih poruka na ovoj a i na onoj drugoj (KDE) temi, meni se čini da si i ti aktivan u tim prevodilačkim krugovima. Ne čini li ti se da je jedna od glavnih prepreka u tom radu upravo ta neusklađenost i taktika "ko u klin, ko u ploču" koja vlada među prevodiocima?
Zapravo ne, naprotiv. U svakoj oblasti ljudske delatnosti postoje neslaganja, tvrdoglavosti, nepopustljivi stavovi. Sve dok su rasprave u okvirima argumentovanih stavova i pristojnosti, to je upravo ono što ljude motiviše da se time bave. Zašto bi drugačije bilo sa prevodima, posebno u Srbiji, gde je to relativno zapuštena oblast?
Kada bi računarski rečnik bio potpuno poznat i fiksiran, svi tehnički problemi lokalizacije rešeni, mislim da se prevođenjem ne bih ni bavio. Mnogima izgleda deluje da je posao lokalizacije nešto dosadno i što samo treba odraditi za bolju prođu na tržištu. Ali kada se jednom zaista uđe u to, izroni neistražena planina pitanja tehničke, organizacione, lingvističke, sociološke orijentacije. I barem u svetu slobodnog softvera, svi se mogu bez granica istraživati. Interesantno, na svom i drugim primerima, primetio sam da je angažovanje prevodioca na prevodu (u smislu obima, broja prevedenih reči, šta li) upravo proporcionalna angažovanju na svim ovim pitanjima.
Citat:
Pokušava li ta zajednica da uspostavi kontakt sa Univerzitetom? Meni se čini da bi lektorisanje tehničkog priručnika bio idealan semestralni rad za ekipu koja je na jezicima, naprimjer. I društveno-korisna aktivnost, takođe.
Može se reći da razmišljamo, ali još uvek ništa konkretno u tom pravcu nije urađeno. Stvar je u tome što je podela na prevođenje (tehnički stručnjaci) i lektorisanje (jezički stručnjaci) pomalo neproduktivna (više u onom smeru, daj da se odradi). Lično mislim da je mnogo bolje da se sami prevodioci, dok prevode, samoobučavaju u pravcu lektorisanja, odnosno da pored prevođenja, uče i fina pravila svog jezika. Još bolje, da se neki od tih sa jezika animiraju da prevode i od nas tehničara uče o računarima, a mi od njih o jeziku. Tako je prevođenje istovremeno i interesantnije i korisnije, za obe grupe. To je pravac u kome bih ja gurao.
Citat:
Drugo, ne bode li ti oči da na ovakvom jednom forumu, koji je, a ispravi me ako griješim, ipak elitno okupljalište ekipe iz tog kulturnog kruga, nema diskusije posvijećene prevodilaštvu u računarstvu? Zar neko formalizovanje tih mini-prevodilačkih ratova na ovakvom nekom mjestu ne bi dovelo do toga da se iskristališu termini makar u toj zajednici?
Postoji nekoliko poštanskih lista na kojima se raspravlja o prevođenju izraza i tehničkim rešenjima, i ja malo-malo pa kukam da se to nekako objedini. Ipak, dosta nas prati sve te liste, tako da nije strašno. Postoji recimo i interaktivni rečnik, u koji svako može dodati novu reč, prevod, argumentaciju, i glasati (
http://recnik.prevod.org).
Na gorepomenutim listama, svi koji učestvuju podrazumevaju da treba prevoditi i koristiti preveden softver, i u skladu sa tim raspravljaju. Cilj je uvek doći do konačnog izraza ili rešiti neki tehnički problem. Na ESu i sličnim forumima, međutim, u raspravi će tipično biti mnogo veći broj ljudi koji nemaju nameru niti da prevode, niti da koriste prevedeni softver, niti da rešavaju tehnička pitanja, ali će zato da konstatuju kako je nešto glupo i smešno, i (u najboljem slučaju) objašnjavaju zašto ovo ili ono izabrano rešenje nije dobro, bez nuđenja boljeg. Drugim rečima, atmosfera nije najbolja :)
Citat:
Da "autoriteta" nema, valjalo bi ga izmisliti. Poraditi na toj standardizaciji termina, doć sa nekim autoritativnim rečnikom računarskih termina kao onaj koji je pravljen kad je prevođen Gnome, meni se čini da je utrčavanje u mnoštvo projekata (koji niču na sve strane) poprilično zaludan posao ako se ne poradi na prihvatanju prevedenog.
Formalnog autoriteta, u smislu jezičkog tela koje bi propisivalo koji je prevod dobar a koji loš, ne može nikako biti. Jezički autoriteti su tu da upozore kada neka nova reč krši pravila jezika, kako bi se ispravila ili našla neka druga.
Stvarni, ali ne formalni, autoriteti za prevod su, prosto, oni koji pišu i prevode. Tu spadaju prevodioci softvera (Vindouz i drugi), izdavači računarskih časopisa i prevoda literature (Mikroknjiga npr.), i domaći autori. Tako je u svakoj zemlji, pa je i kod nas. Drugo je to što je društvena atmosfera kod nas takva da se ovi autoriteti slabo uvažavaju.
Citat:
Ti koji su "koliko-toliko računarski nastrojeni", po meni, nijesu ciljna grupa. Prvo, oni su esnafski posebno orijentisani na engleski [...] ako se prevedeno štivo bude koristilo, koristiće ga ljudi koji tek počinju (klinci) i oni koji nijesu (još) računarski nastrojeni.
U načelu se slažem, ali opet imamo vrzino kolo: od koga će ta deca, budući stručnjaci, da uče, ako ne od onih koji danas jesu stručnjaci? Posebno u vreme sveprožimajuće Mreže, foruma, blogova, itd. Škola i ono što se tamo forsira nikad nije i neće biti subjektivno glavni autoritet deci.
Ja lično ne vidim izlaz iz ovoga, ako gledam isključivo sa unutrašnjeg stanovišta. Promene može biti jedino kada ljudima postane prirodnije da koriste softver na svom nego na tuđem jeziku, a to može doći samo spolja, poboljšavanjem političke i ekonomske situacije u okruženju. U međuvremenu, prevodioci prevode jer tako zarađuju (dobro) ili ih to interesuje kao problem (bolje) ili i jedno i drugo (najbolje), pa će biti spremnih prevoda za usvajanje kako do toga usled spoljnih okolnosti bude dolazilo.