Sofija treba da preispita proces dobijanja bugarskog državljanstva
Ovih dana je na osnovu procena Parlamentarnog odbora za Bugare u inostranstvu utvrđeno da se trenutno najmanje 200.000 Makedonaca prijavilo za državljanstvo Bugarske, što nalaže preispitivanje postupka sticanja državljanstva poreklom kada je reč o našim sunarodnicima u dijaspori. Problem sa dokazivanjem porekla nije od juče i njegovo rešavanje ne trpi odlaganje.
Po zakonu, uverenja o poreklu su jedni od osnovnih dokumenata za sticanje bugarskog državljanstva. Zbog nepravilnosti utvrđenih prilikom izdavanja potvrda o poreklu, koje izdaje Državna agencija za Bugare u inostranstvu, trenutno je Savet o državljanstvu pri Ministarstvu pravde u zaoštrenim odnosima sa ovom institucijom i praktično je zamrzao procedure za sticanje državljanstva uz predočenje uverenja o bugarskom poreklu, ukoliko podnosioci zahteva ne dostave potrebne dokaze o tome. Agencija, sa svoje strane, okrivljuje Savet da ne poštuje njene administrativne akte na što je, u svoju odbranu, Savet podsetio na proveru koju je Tužilaštvo izvršilo početkom 2014. godine. Provera je pokazala da Agencija protivno Zakonu izdaje uverenja o bugarskom poreklu na osnovu dokumenata koji ne sadrže podatke da makar jedan član familije konkretnog lica ima bugarske korene – otac, majka, deda, baka.
Problem se treba što pre rešiti, jer u konkretnom slučaju nije u pitanju samo sukob između dve državne institucije. Javna tajna je da je dobar deo podnetih zahteva za dobijanje državljanstva Bugarske motivisan željom za slobodnim kretanjem i migracijom u druge zemlje EU. Ako je to tako, onda je nedopustivo da Bugarska, s jedne strane, pretenduje da zaustavlja migracioni pritisak sa Bliskog istoka na zemlje zapadne Evrope, a s druge, da omogućava stvaranje takvog pritiska iz drugog pravca, uz to, izdavanjem dokumenata protivno nacionalnom zakonodavstvu. Broj migranata sa Bliskog istoka koji žele da se preko Bugarske domognu Evropske unije premašuje hiljade i hiljade, a broj potencijalnih emigranata iz bugarske dijaspore u različitim zemljama biće više stotina hiljada, pošto zahtevi za sticanje bugarskog državljanstva pristižu ne samo iz Makedonije, već i iz Albanije, Ukrajine, s Kosova, iz Moldavije, Srbije, Turske, pa čak i iz Argentine. Olakšano i sporno izdavanje bugarskih pasoša sunarodnicima iz dijaspore stvara probleme ne samo zbog migracije u zemlje EU, nego i probleme vezane za zemlje porekla. Ako je istina da 200.000 Makedonaca želi da dobije bugarsko državljanstvo, Bugarska će u slučaju udovoljavanja njihovim zahtevima naturalizovati oko 10 odsto ukupnog stanovništva jedne susedne zemlje sa kojom već godinama vodi pregovore o potpisivanju sporazuma o dobrosusedskim odnosima. Olako sticanje bugarskog državljanstva moglo bi generisati i unutrašnje probleme. Kako će jedna zemlja koja tvrdi da nema dovoljno sredstava za zbrinjavanje nekoliko hiljada imigranata sa Bliskog istoka ili Afrike naći novac za prihvatanje na stotine hiljada pripadnika bugarskih zajednica u inostranstvu? Za vreme vojnog konflikta u Ukrajini, gde, prema nekim procenama, živi preko 300.000 etničkih Bugara, postalo je jasno da Bugarska, realno, nije u mogućnosti da primi, te da zbrine toliko veliki broj ljudi. U narednih par dana se očekuje da ministar pravde i članovi Parlamentarnog odbora za Bugare u inostranstvu razmotre nove mere vezane za sticanje državljanstva poreklom. Ministar pravde je obećao da će Parlamentarnom odboru predstaviti izveštaj o tom slučaju još u maju, ali se iz različitih razloga to nije dogodilo. Ukoliko to ne učini sad, Odbor namerava da ovaj problem reši kroz izmene i dopune Zakona o Bugarima u inostranstvu. Narodni poslanici su spremni da prihvate da se potvrde o poreklu izdaju na osnovu overenih kod notara izjava koje dokazuju bugarsko poreklo podnosioca zahteva, a provera njihove verodostojnosti da pređe u nadležnost Agencije za Bugare u inostranstvu. Ali tako tenzije u odnosima državnih institucija neće biti prevaziđene već će se one produbiti.
U međuvremenu, očekivanja društva se kreću u pravcu rešenja od nacionalnog interesa, dakle, da ona ne budu uslovljena konjunkturnim, političkim iliti nacionalističkim kretanjima, da zaobiđu nezakonite prakse, te da budu usaglašena sa realnim mogućnostima zemlje i međunarodnim normama.
serb.ch